Podaci pokazuju da su jedna od tri žene u svetu prebijene, prisiljene na seksualni odnos, 750 miliona žena je stupilo u brak pre navršenih 18 godina, a više od 250 miliona njih je podvrgnuto sakaćenju ženskih genitalija ili su doživele neki drugi vid zlostavljanja. Nasilje nad ženama je rašireno širom sveta i ne poznaje državne granice, rasu, klasu, kulturu, tradiciju i religiju.
Nasilnik je najčešće muškarac iz bliskog okruženja.
Aktuelno stanje u našoj zemlji je bez obzira na broj donesenih zakona koji štite žene od nasilja poražavajuće.
U prva tri meseca ove godine čak 18 žena je smrtno stradalo od ruke svojih bračnih ili vanbračnih partnera što predstavlja najveći broj žrtava porodičnog nasilja u poslednjih 10 godina.
Krivični zakoni ne mogu da reše nagomilane porodične probleme, što govori u prilog potrebi intenziviranja rada na prevenciji fatalnih ishoda.
Partnerskom ubistvu obično prethode epizode dugogodišnjeg nasilja, ne samo fizičkog, već i psihološkog maltretiranja, sa čime je često upoznato blisko okruženje žrtve.
Dom zdravlja Sremska Mitrovica u okviru borbe protiv nasilja nad ženama od 2013. godine čini pomake u smislu evidentiranja žena žrtava partnerskog nasilja kojima se pruža psihosocijalna podrška, osnove pravne zaštite (pisanje tužbi, žalbi), pomoć oko realizovanja mera zaštite u saradnji sa izabranim lekarima gradskih i seoskih ambulanti, kao i lekarima drugih specijalnosti, a najčešće su to neuropsihijatri.
Prisutna je saradnja sa osnovnim sudom, policijom i centrom za socijalni rad.
- godine evidentirano je 18 žrtava, sve imaju decu.u najvećem broju slučajeva izvršioci su muž ili bivši muž.
- godine evidentirano je 17 žena
- godine evidentirano je 13 žena
- godine evidentirano je 13 žena
- godine evidentirano je 22 žene
- godine do 20.11. evidentirano je 18 žena.
Među žrtvama se često pojavljuju žene koje boluju od hroničnih bolesti, psihijatrijske pacijentkinje. Bilo je porodilja, trudnica, invalidnih i mentalno nedovoljno razvijenih osoba.
Ostale žrtve imaju poremećaj spavanja, hronične bolove, glavobolje, prisutna je zloupotreba lekova ili drugih psihoaktivnih supstanci.
Deca koja su bila svedoci nasilja manifestuju promene u ponašanju, pad školskog uspeha, relacije sa vršnjacima postaju konfliktne, često je prisutan poremećaj ishrane, problemi sa snom, strah i napetost.
Radi što efikasnijeg evidentiranja žena koje su žrtve partnerskog nasilja u Službi hitne medicinske pomoći otvoren je registar u kome lekar koji je pregledao žrtvu upisuje njene lične podatke.
Dom zdravlja godišnje šalje pokrajinskom zaštitniku građana – ombudsmanu koji je koordinator mreže „život bez nasilja“ i okuplja sve institucije koje se bave problemom nasilja u porodici upitnik sa podacima o broju registrovanih žena koje su žrtve partnerskog nasilja.
Kao primer koji treba da motiviše sve žene žrtve nasilja spomenuću ženu u poznim godinama (80 – tak) koja je svom izabranom lekaru prijavila nasilje od strane supruga.
Pokažimo poverenje ženama koje su žrtve nasilja jer se pokazalo da je svaka treća žena ubijena u 2017. godini, nasilje prethodno prijavljivala policiji.
Nada Lođinović,
socijalna radnica